Početak > Uncategorized > Milutin Mićović brat episkopa nikšićkog Joanikija, zasrbovao pred popis (5. mart 2011)

Milutin Mićović brat episkopa nikšićkog Joanikija, zasrbovao pred popis (5. mart 2011)

KUL­TUR­NI PO­JAV­NIK

S R B I N E

Ne može to tako brate Srbine, i nesrbine. Nije to to. Ne možeš žnjeti gdje nijesi sijao. Znaš li ti to? Ne znaš, ili, nećeš da znaš? Veliš – ko te za to pita. To je stara, zastarela istina. Kad bi čovjek pazio na pravdu i istinu, ne bi ništa radio. Jer mnogi poslovi upravo hoće – ukrivo, nakrivo i krijući. Napravo i po pravdi, nemoguće je u svijetu koji je sav iskrivljen, pun tame i krivice. Svako se iskrivio, i svoj lik zagubio. Niko nije onaj ko je. Takvih je najviše. A pravih je najmanje, ili ih nema, ili se ne vide?
Kad hoćeš da žanješ gdje nijesi sijao i orao, Srbine, odmah se to osuši u tvojim rukama, jer plemenit rod ne podnosi takve žeteoce. Ne uči se da na tuđoj muci živiš, ni tuđim perjem da se kitiš. Muka je zaštićena svojim gornjim zalogom. Nemoj ti da nijesi ti. Nemoj da ti prođe život a da izgubiš sebe, sve boreći se za sebe i za veliku priču u kojoj istinski ne učestvuješ. Nemoj da ostaneš šupalj čovjek. Zagrijan i podgrijan Srbin, s prazninom i zjapom iznutra. Groteska sa kojom se đavo zabavlja, i nalaže svoje poslove. Šupalj čovjek ne može da stoji, ni da ima svoj stav, kao što ne može da stoji prazna vreća. Ako je neko ne pridržava za uši, ili ako se ona nekom ne zakači za rukav. Uči se da stojiš. Uči se svaki dan da stojiš i postojiš barem minut. Pokušaj da stojiš i da posmatraš sebe kako stojiš. I još bi bilo bolje, da stojiš, i da posmatraš sebe kako rasteš i postojiš na svom mjestu. Kako tvoje mjesto postaje važno mjesto. Kako se ti sam iznutra ispunjavaš važnošću. Zato što si jednom stao na svoje mjesto, i u svoje ime. Koje kroz tebe raste.
Nauči se potom da zaradiš svoju riječ. Plati tu cijenu, tim stajanjem i postojanjem na svom mjestu. Tim izrastanjem sa svog mjesta. Tim prorastanjem iz svoje tajne. Iz tajne koja ti se povjerava. Koja te ovjerava. Koja te potpuno uvjerava – da je to to. To što se ne da ispričati, ali se prepoznaje da je to to, ako iz toga živiš i govoriš. Lako je pričati tuđu priču, i misliti bez svoje glave. Nemoj da budeš takav Srbin. Takav Srbin Srbinu ništa ne vrijedi. Nego mu ruži ime, i nagrđuje obraz. Nemoj da budeš prikačeni ili zakačeni Srbin. Bolje je da budeš otkačen, nego zakačen Srbin. Otkačen Srbin može još biti ljepota božija, a zakačeni ili prikačeni Srbin je bruka ljudska. Bolje je da se kačiš sa svakim, nego da se prikačiš za nekoga. Svako ko je prikačen, biće otkačen. Ne samo otkačen, nego odbačen. Ne samo odbačen, nego pogažen. Ne ni od koga drugoga, to nije ni važno, nego od svoje preteške sjenke.
Zalijetali su se da požnju na njivi Srpstva, mnogi. Jer, bogata je pšenicom bjelicom, i starim vinorodnim čokotima. Napunjena važnim znacima i znamenjima, naredna za novog čovjeka. Svega ima, samo treba novi čovjek. Dugo se tu ognjilo i rodilo. Ali, Srbine, ne možeš ni na tuđem ognju da se griješ, ni tuđim rođenjem da se rodiš. Možeš da se podgrijavaš, i donekle da se zagrijavaš, ali se nikada ne možeš pošteno ogrijati, ako i sam nešto ne uložoš i ne naložiš. Najbolje bi bilo da uložiš i naložiš samoga sebe. Pa da se rodiš kao čovjek. I da se griješ na svom ognju, a oni koji su goreli prije tebe, da ti daju ognjenu podršku, da ti se raduju što si se rodio, što se grijete na jednoj vatri i djelate Jedno djelo, pod istim nebom.
Nemoj da budeš podgrijani Srbin, ni partijski zagrijani Srbin, ni plaćeni Srbin. Jer to nije to! To je više ono koje smo vidjeli u posljednjih dvadeset godina, gdje su se zagrijavali mnogi Srbi da uhvate taj barjak Srpstva, da požnju pšenicu srpstva, da se okite znamenjima i značajem srpstva. Ali nijesu požnjeli pšenicu, nego vjetar. I uklonio ih je vjetar s toga puta, jer nijesu imali svog korijena. Pa sad sade i žanju korov, za druge gazde. I kažu, da je to prvo zalijetanje bilo njihov zanesenjački romantizam, a sad, njegovanje korova, njihov – životni realizam!

Mi­lu­tin MIĆOVIĆ

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=270661&datum=2011-03-05

Advertisements
Kategorije:Uncategorized
  1. Nema komentara.
  1. No trackbacks yet.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: