Početak > Uncategorized > SPC Pop Blaženko Ristić u šavničkim selima propagira da se Crnogorci izjašnjavaju kao Srbi (6. mart 2011.)

SPC Pop Blaženko Ristić u šavničkim selima propagira da se Crnogorci izjašnjavaju kao Srbi (6. mart 2011.)

Društvo – Nedjelja, 06. mart 2011. godine

POBJEDA PITA: Kako teku pripreme za popis na Žabljaku, u Šavniku, Beranama i Plavu

Lovćen vazda bliži od Avale

Zar nije do zla boga uvredljivo, čak ponižavajuće po ljude i sam pokušaj nekog nadobudnog partijskog funkcionera ili popa da nalogodavno obavezuje nekoga da je Srbin ili Crnogorac, da je vjernik Srpske ili Crnogorske pravoslavne crkve, da govori srpskim ili crnogorskim jezikom. Ne mogu ni pomisliti da bi bilo koji Crnogorac, odnosno građanin ove crnogorske države pristao na takvo poniženje, pa taman da mu je i život u pitanju, naglašava gradonačelnik Berana Vuka Golubović

Nije čudo što je jedan od veoma važnih državnih poslova, kao što je aprilski popis u Crnoj Gori, mobilisao znatan broj javnih činovnika i službi, političara i partija, neslužbenih misionara i agitatora, pa čak i nekih crkvenih krugova, računajući i dio lokalnih popova. Nije čudo, jer naročito na crnogorskom sjeveru, ima još onih koji misle da su i Crnogorci i crnogorska država prolazne pojave nastale na rastresitim ideološkim temeljima, pa je samo pitanje vremena, takoreći – trenutka kada će sve biti vraćeno u pređašnje, po njima – prirodno stanje. U takvim projekcijama, aprilski popis je izuzetno važan uvod za nastavak priče, pa ga zato ni neki navodno važni političari i stranački lideri, zatim sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkve i mnogi krugovi i unutar ali i van Crne Gore ne smatraju samo tehničkim i pukim statističkim poslom.

Prilozi ,,produhovljenju“

Naprotiv, neki od partijskih lidera već su zaprijetili da će, ukoliko ocijene da su rezultati popisa proizvod pritisaka, zahtijevati poništavanje i takav popisni materijal neće priznavati. No, pritom oni isti, gotovo svakodnevno, ističu zaglušujuće glasno sopstvenu nacionalnu i vjersku pripadnost, ime jezika kojim govore i cijeli niz detalja kojima direktno sugerišu ne samo svojim političkim sljedbenicima – šta su, ko su i šta im je činiti. Jesu li to samo zdušni prilozi produhovljenju inače bezdušne statistike i matematike, ili nacionalističko-političko nadziranje i direktno usmjeravanje navodno slobodne volje građana, nije teško procijeniti. Ali, kako god, pred nama su nepune četiri sedmice trpljenja, a potom 15 dana izjašnjavanja.

Na Žabljaku tehničke pripreme privode se kraju. Na čelu popisne komisije je gradonačelnik Isailo Šljivančanin, a zaključen je i konkurs za instruktore i popisivače. Za instruktore se javilo 18 kandidata sa fakultetskim diplomama, a do 10. marta biće odabrano šest i jedan ,,rezervni“. Od 112 prijavljenih kandidata za popisivače sa srednjom stručnom spremom, do 15. marta mora biti odabran 51 i tri koji će biti angažovani po potrebi. Što se atmosfere tiče, gradonačelnik Šljivančanin ocjenjuje:

– Popisna komisija će sve učiniti da svoj posao uradi striktno u skladu sa zakonom i pravilima koja su utvrdili Monstat i ostali nadležni državni organi, ustanove i institucije, a nastojaćemo, koliko je god moguće, da politiku udaljimo od čitavog procesa. Do sada, ni zvanično ni nezvanično, nemam informacija da je bilo direktnih ili indirektnih politikantskih ili nekih drugih vidova pritisaka, ali ja, imajući ranija iskustva, ne sumnjam da će ih u narednom periodu biti. Kažem, bilo ih je i ranije, prilikom svih važnijih izjašnjavanja građana, pa će ih sigurno biti i sada. No, uvjeren sam da pritisci neće uticati na opredjeljenje jer će se svaki građanin izjasniti prema sopstvenom osjećanju, pa će takvi oblici političkih aktivnosti biti uzaludni i bespotrebni.

Pravoslavci i Srbi

Žabljački gradonačelnik, ipak, podsjeća da se na popisu 1991. godine oko sedam dosto Žabljačana izjasnilo kao nacionalni Srbi, dok je 2003. taj procenat prešao polovinu. Osim u činjenici da su tada na vlasti bile partije i stranke i srpske orijentacije, on razlog tolikom rastu vidi i u tome što se pod uticajem prvenstveno crkvenih krugova pravoslavlje, kao dominantna vjera, na ovim prostorima (99,2%) uporno izjednačavalo sa srpstvom, kao nacionalnim osjećanjem neodvojivim od vjerskog. Dakle, ako si pravoslavac, onda si Srbin. A ako nijesi Srbin, nijesi ni pravoslavac.

No, i pored svega uvjeren je da će popis proteći u demokratskoj atmosferi i da na izjašnjavanje neće presudno uticati ni popovi ni političari, niti bilo ko drugi sem slobodne volje i ličnih osjećanja, bilo da se radi o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, jeziku ili nečem drugom. Po uvjerenju Šljivančanina, definitivno su prošla vremena velikih nacionalnih, istorijskih i političkih tema, pa su i individualne i kolektivne emocije neuporedivo nižeg intenziteta nego što su prije pet, 10 ili 15 godina.

– Znaju dobro Durmitorci da im je Cetinje bliže od Dedinja, kao što je i njihovom Durmitoru Lovćen vazda bio bliži od Avale – naglašava Šljivančanin.

Šavnička pretpopisna atmosfera slična je žabljačkoj. I u ovoj varošici, sa statusom opštine, tehničke pripreme privode se kraju, a predsjednik Velimir Perišić niti potvrđuje, niti demantuje glasine o dodatnom angažovanju pojedinaca iz krugova Srpske pravoslavne crkve i misionarstvu izvjesnog Blaženka Ristića, popa koji je prethodnih sedmica obilazio šavnička sela i navodno objašnjavao narodu – kako bi u nacionalnom i vjerskom smislu trebalo ,,da se piše“.

Na daljinu

Čuo sam za tog popa, ali ga lično nijesam srijetao i sa njim razgovarao, osim što sam ga dva puta vidio na daljinu. Nijesam dobio niti bilo kakve pritužbe od mještana, tim povodom, kaže Perišić. I inače, ne očekujem ozbiljnije probleme niti uoči, niti tokom popisa, a nadam se da će sve stranke i svi političari dati puni doprinos stvaranju što demokratskije atmosfere i da će Šavničane ostaviti na miru, da bi mogli bez ikakvih pritisaka reći i napisati stvarno ono što misle i osjećaju.

Ni gradonačelnici Berana i Plava – Vuka Golubović i Skender Šarkinović ne očukuju ozbiljnije ,,popisne probleme“. Saglasni su i da je i sa državnog i sa opštinskih nivoa dosadašnji dio poslova dobro odrađen, pa će u tehničkom smislu od 1. do 15. aprila sve funkcionisati bez teškoća. Golubović, upozorava:

– Bojim se da, što je datum početka popisa bliži, neke partije i njihovi lideri nastoje po svaku cijenu da svojevrsnu političku nervozu iz podgoričkih centrala izmjeste u lokalne partijske odbore, pa samim tim i u lokalne sredine. Zbog čega to rade – zbilja mi nije jasno, jer na taj način vrijeđaju inteligenciju i dostojanstvo ne samo ,,drugih“, nego i sopstvenih članova, simpatizera i birača.

– Zar nije do zla boga uvredljivo, čak ponižavajuće po ljude i sam pokušaj nekog nadobudnog partijskog funkcionera da ih nalogodavno obaveže da su Srbi ili Crnogorci, da su vjernici Srpske ili Crnogorske pravoslavne crkve, da govore srpskim ili crnogorskim jezikom – pita se on. Ne mogu ni pomisliti da bi bilo koji Crnogorac, građanin ove crnogorske države pristao na takvo poniženje, pa taman da mu je i život u pitanju.

I plavski gradonačelnik Skender Šarkinović smatra da je bilo koji oblik političkog uplitanja u ovaj državni, u formalnom smislu isključivo tehnički, odnosno statistički posao, potpuno izlišan, a politikantsko usmjeravanje građana – kontraproduktivno. Bilo bi, kaže, jako korisno da to što prije shvate sve stranke i partije i njihovi lideri, bez obzira bile one građanske ili nacionalne.

Grk jedva ,,pretekao“

Objašnjavajući fenomenologiju upornog izjednačavanja srpstva i pravoslavlja žabljački gradonačelnik Isailo Šljivančanin prisjetio se, tokom razgovora za Pobjedu, i jedne anegdote. Priča teče ovako:

Prije više od 20 godina na terasi hotela Žabljak sjedio je stranac i u razgovoru sa grupom Žabljačana predstavio se kao pravoslavac – Grk.

– O, pa ti si naš. Ti si Srbin – oduševili su se Žabljačani.

– Ne, ja jesam pravoslavac, ali nijesam Srbin – odgvorio im je Grk.

– Jesi, jesi. Srbin si čim si pravoslavac – bili su uporni oni.

– E, nijesam Srbin, nego Grk, iako sam pravoslavac – nije se dao stranac.

– Vala, ako nijesi Srbin ne možeš biti ni pravoslavac – zaključili su žabljački pravoslavci i digli ruke od nesuđenog Srbina.
Piše Radomir Tomić

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-03-06&id=202883

Advertisements
Kategorije:Uncategorized
  1. Nema komentara.
  1. No trackbacks yet.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: