Početak > Uncategorized > Podmukli i perfidni ambasador Srbije Zoran Lutovac, prvo kazao kako se Srbija ne miješa u crnogorski popis, a potom lagao kako su se Crnogorci izjašnjavali 1909. godine! (30. mart 2011)

Podmukli i perfidni ambasador Srbije Zoran Lutovac, prvo kazao kako se Srbija ne miješa u crnogorski popis, a potom lagao kako su se Crnogorci izjašnjavali 1909. godine! (30. mart 2011)

Podmukli i perfidni ambasador Srbije Zoran Lutovac, prvo kazao kako se Srbija ne miješa u crnogorski popis, a onda lagao kako su se Crnogorci izjašnjavali 1909. godine! Nikakvog svojevoljnog izjašnjavanja Crnogoraca prije 100 godina nije bilo! Nikola je sam upisao što mu je volja bilo, a to je bilo, da su svi u Crnoj Gori, osim Albanaca – Srbi. Zoran Lutovac je porijeklom iz Crne Gore njegova porodica nema nikakve veze sa srpskom istorijom, nikakvog učešća u srpskoj istoriji, (Marica, Kosovo, I i II srpski ustanak, Cer, Kajmakčalan, Solunski Front.. ništa od toga) ali on misli za sebe da je 100% Srbin!

AMBASADOR SRBIJE ZORAN LUTOVAC U INTERVJUU ZA „DAN“ O AKTUELNIM ZBIVANjIMA

Beograd ne vodi popisnu kampanju

~Kao ambasador Srbije pozivam sve građane Crne Gore da se izjasne onako kako se osjećaju. I, naravno, da prijave svaki slučaj pritiska, ucjene ili neprimjerenih radnji usmjerenih na to da se izjasne ovako ili onako – poručuje Lutovac Beograd ne vodi kampanju povodom predstojećeg popisa i podržava slobodno izjašnjavanje građana, a o aktuelnom položaju Srba u Crnoj Gori, o kojima ne govori samo ustav i zakoni već i stanje stvari u realnom životu, najkompetentniji su da kažu oni sami. To je u intrevjuu za „Dan“ kazao Zoran Lutovac, ambasador Srbije u Crnoj Gori naglašavajući da o tom pitanju on može samo da prenese neke ocjene legitimnih srpskih predstavnika u Crnoj Gori koje su njemu upućivane kao što je očekivanje da se u državnim organima, institucijama i preduzećima znatno poveća broj zaposlenih Srba.
– To je interes i države Crne Gore i potvrda da nema diskriminisanih i privilegovanih. Takođe, da se omogući korišćenje stečenog prava na školovanje na srpskom jeziku u obimu i na način kako je to bilo do sada. U Ustavu Srbije postoji odredba preuzeta iz Ustavne povelje državne zajednice Srbije i Crne Gore koja kaže da se neće snižavati obim stečenih prava.
Na drugoj strani, veoma je dobro što je najprije tadašnji predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović rekao da su Srbi u Crnoj Gori svoji na svome, da su autohtoni narod i da ne mogu biti nacionalna manjina. Dobro je to što je nešto slično rekao i predsjednik Skupštine Crne Gore: da je Crna Gora matična država svih onih koji su tu vjekovima zajedno i da ne može niko crnogorske Srbe proglašavati manjinom u Crnoj Gori već da je na njima da odluče hoće li da budu manjina ili neće. Nedavno je i predsjednik Vlade Crne Gore Lukšić rekao da nije tačno da neko u Crnoj Gori pokušava srpskom narodu da nametne status nacionalne manjine. To je jedno veliko ohrabrenje za Srbe u Crnoj Gori, s obzirom na to da i sve relevantne političke stranke zastupaju stanovište da su Srbi svoji na svome u Crnoj Gori. Ostaje samo da se otklone faktički postupci i propisi koji su u neskladu sa ustavom i javno izrečenim političkim porukama.
Predstojeći popis u Crnoj Gori, na osnovu dešavanja u poslednje vrijeme, definitivno nije samo statističko već i političko pitanje. Kako gledate na optužbe da i zvanični Beograd vodi kampanju povodom popisa i da utiče na crnogorske građane da se izjasne kao Srbi?
– Beograd ne vodi kampanju povodom popisa u Crnoj Gori i podržava slobodno izjašnjavanje građana. Evo, ja kao ambasador Srbije pozivam sve građane Crne Gore da se izjasne onako kako se osjećaju. I, naravno, da prijave svaki slučaj pritiska, ucjene ili neprimjerenih radnji usmjerenih na to da se izjasne ovako ili onako.
To znači da odbacujete spekulacije da je Beograd zainteresovan da na popisu bude što veći broj Srba kako bi jednog dana mogao da ospori crnogorsku državnost?
– Upravo te spekulacije su neprimjerena kampanja. Čak i kad bi se 95 odsto građana Crne Gore izjasnilo kao Srbi na popisu, kao što je to bilo 1909. godine, Srbija ne bi soporavala crnogorsku državnost. Srbija poštuje Crnu Goru kao nezavisnu državu, poštuje njen ustav i njene građane. Srbija poštuje i činjenicu da je državnost Crne Gore kroz istoriju bila uvijek važan dio identiteta njenih građana. Ime Crne Gore se uvijek u Srbiji izgovaralo sa dubokim poštovanjem. O tome svjedoči činjenica da i dalje nema etničke distance među Srbima i Crnogorcima, iako postoje ozbiljni politički projekti usmjereni na podsticanje razlika i potpuno razdvajanje identiteta.
Postoje i optužbe u suprotnom smjeru – da neke stranke preko državnih institucija Crne Gore vrše pritiske na građane na različite načine. Dopiru li do Vas takve optužbe, odnosno da li se građani žale na tu vrstu pritiska ?
– Predstavnici Srba u Crnoj Gori i sami građani najčešće se žale na ukupnu atmosferu koja se stvara u javnom i političkom životu Crne Gore, ali i na konkretne pritiske. Moja poruka građanima je da se oni nalaze u pravnoj državi koja je na putu evropskih integracija i da niko nema prava da vrši bilo kakve pritiske na njih. Ko god vas bude ucjenjivao gubitkom posla ili dobijanjem posla zato što ste po nacionalnosti Srbin, Crnogorac ili bilo ko drugi – prijavite ga i posao će izgubiti taj koji vas ucjenjuje. Prijavite svakog ko ucjenjuje vas ili vašu djecu nadležnim organima Crne Gore, nevladinim organizacijama za ljudska prava ili međunarodnim organizacijama.
Vidite li i izjave najviših zvaničnika kako će biti manje Srba na popisu, takođe, kao jednu vrstu pritiska?
– To su drastični primjeri koji se među Srbima, naravno doživljavaju kao pritisak, međutim kao posebnu nepravdu i direktan pritisak oni najčešće pominju usvajanje spornog zakona kojim se uvodi nastava na crnogorskom jeziku. Pri tome, nemaju ništa protiv toga da oni koji žele da nazivaju svoj jezik crnogorskim to čine, niti da se nastava izvodi na tom jeziku, ali smatraju da imaju stečeno pravo da nastave da se školuju na srpskom jeziku, na isti način kao i do sada, svi oni koji to i dalje žele. Dakle, ne traže privilegije nego ravnopravnost. Oni smatraju da je narušavanje ravnopravnosti kršenje građanskog principa ustava i osnovnih ljudskih prava. Mislim da će se naći rješenje da se uvaži građanski karakter Crne Gore i da će se izbjeći da se bilo ko diskriminiše ili privileguje, jer je to u interesu same Crne Gore.
Strategija Vlade Srbije za odnose sa Srbima u regionu je dokument koji je ponovo izazvao trvenja između Podgorice i Beograda.
– Nema trvenja povodom tog dokumenta, postoji samo medijsko-diplomatska reakcija Podgorice na dokument koji niti ima značaj koji mu se pridaje, niti ima konotacije koje mu se pripisuju. Očigledo je stoga da ima upotrebnu vrijednost na unutrašnjoj političkoj sceni Crne Gore. O tome svjedoči način na koji se reagovalo – najprije medijska priprema, a tek potom diplomatska procedura.
Koja je bila osnovna namjera vlade u Beogradu s tim dokumentom?
– Osnovna namjera u odnosima sa Crnom Gorom uvijek je izgradnja što boljih odnosa, bez obzira na to kako se pojedini dokumenti tumače. Ovom dokumentu se daje mnogo veći značaj nego što ga on stvarno ima. On ima pretenciozno ime, ali ni izdaleka strateški ili operativni karakter kakav mu se pripisuje. Ja taj dokument kao ambasador Srbije nijesam ni dobio kada je usvojen niti sam znao da je neki dio u njemu promijenjen iako je ovdje u tom dokumentu posvećena tolika pažnja kao da je on od suštinskog značaja za politiku Srbije prema Crnoj Gori. Taj dokument je samo okvirnog karaktera i ni na koji način ne utiče na promjenu politike građana najboljih odnosa sa Crnom Gorom. A to podrazumijeva, pri­je svega međusobno uvaža­vanje.
Pa zašto je onda tekst strategije izmijenjen?
– Tekst je izmijenjen da bi se otklonile bilo kakve su­mnje u dobre namjere Beograda, a ne zato što je Beograd odustao od navodnih aspiracija, kako se to u medijskoj kampanji predstavilo.
Taj dokument pravi razliku između dijaspore i Srba u regionu. U čemu je razlika?
– Dijaspora obuhvata političku i ekonomsku emigraciju. Srbi u regionu žive u okolnim zemljama kao autohtono stanovništvo. Srbija ima ustavnu obavezu da brine o sunarodnicima i u dijaspori i u regionu. Ona će to i činiti uvažavajući pri tome države u kojima oni žive, kao i međunarodne dokumente i obaveze.
Predsjedniku Srbije Borisu Tadiću upućivane su opužbe da u svom kabinetu organizuje crnogorsku opoziciju. Kabinet predsjednika Tadića odbacio je takve optužbe, ali one se i dalje potežu?
– Predsjednik razgovara sa predstavnicima Srba iz regiona bilo da su iz političkih stranaka ili kulturnih institucija, NVO… To je njegova ustanovna obaveza. Optužbe koje ste pomenuli vidim kao dio političkog folklora Crne Gore. Baš kao i one druge da predsjednik Srbije i njegova stranka pomažu DPS-u, te da je on, u stvari razbio, a ne stvorio opozicionu koaliciju. Nažalost, još uvijek kad su aktuelne političke kampanje u Crnoj Gori, Srbija je u središtu pažnje. S velikom nadom očekujem da će takva praksa vrlo brzo prestati.
R.RAIČEVIĆ

Zvanična Podgorica na potezu
Kako su regulisani konzularni poslovi između Srbije i Crne Gore s obzirom na to da je nedavni katastrofalni zemljotres u Japanu i briga za naše građane podsjetio na činjenicu da u mnogim državama Srbija vrši konzularne usluge za građane Crne Gore?
– Usaglašeni su i pripremljeni su za potpisivanje Konzularna konvencija i Sporazum o uzajamnom zastupanju u pružanju konzularne zaštite i usluga u trećim zemljama, i do potpisivanja će doći kada Crna Gora na to bude spremna. Srbija je inicirala da se ti dokumenti potpišu prilikom otvaranja generalnog konzulata u Herceg Novom, ali je Crna Gora htjela da to bude nekom drugom prilikom. No i bez toga saradnja se odvija na visokom nivou. U preko 40 zemalja Srbija već pruža konzularne usluge državljanima Crne Gore.

Bez napretka u pregovorima o  državljanstvu
Kako komentarišete to što u Crnoj Gori jedino Srbima nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo, zbog čega su Predrag Popović i Andrija Mandić demonstrativno tražili srpsko državljanstvo, a sada ga je zatražio i Ranko Kadić jer se sprovodi diskriminacija nad Srbima?
– Činjenica je da su pripadnici drugih nacionalnih zajednica mogli da uzimaju drugo državljanstvo, dok Srbi to nijesu mogli, a nijesu imali ni potrebu, zato što su bili u zajedničkoj državi sa Crnom Gorom. Kada je došlo do odvajanja njima je uskraćena ta mogućnost. Oni su kao političari, vjerovatno htjeli da taj problem stave u središte interesovanja nadležnih.
Ima li napretka u pregovorima Beograda i Podgorice na tu temu?
– Nema napretka u pregovorima o državljanstvu tako da se i dalje sprovode sopstveni zakoni. Kao što je poznato, Srbija ima liberalan pristup u skladu sa svojim zakonom i praksom sa drugim državama, tako da od državljana koji imaju i crnogorsko državljanstvo ne zahtijeva da ga se odreknu. Crna Gora ima drugačiji zakon i građani bi trebalo da imaju to u vidu i da svoje želje i potrebe prilagode važećim propisima ili da iniciraju preko svojih predstavnika da se ti propisi promijene. Srbija je i dalje otvorena za postizanje sporazuma.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=274031&datum=2011-03-30

Advertisements
Kategorije:Uncategorized
  1. Nema komentara.
  1. No trackbacks yet.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: