Miljenik DPS-a i SDP-a Srbijanac Miloš Bešić, profesor Fakulteta političkih nauka i analitičar CEDEM-a, čovjek koji iz istorije ne zna apsolutno ništa, drsko negirao crnogrsku naciju (19. jul 2010)

MILOŠ BEŠIĆ TVRDI DA ĆE I PREDSTOJEĆI POPIS STANOVNIŠTVA BITI ISPOLITIZOVAN I KONSTATUJE

Crnogorci izrasli na srpskom korijenu

~Nema sumnje da će brojke koje ćemo dobiti na popisu na neki način govoriti i o odnosu političkih snaga u Crnoj Gori – tvrdi Bešić

Profesor Miloš Bešić rekao je juče da će i predstojeći popis stanovništva, koji će biti održan od 1. do 15. aprila naredne godine, bez ikakve sumnje biti ispolitizovan. Istakao je da je i prethodni popis, održan 2003. godine, bio ispolitizovan, tako da će bez sumnje, sa istim ili sličnim argumentima, doći i do politizacije predstojećeg. Bešić u razgovoru za „Dan“ ukazuje da nacionalno pitanje u Crnoj Gori nije zatvoreno.
– Nema nikakve sumnje da crnogorska i srpska nacija imaju isti korijen. Imate jako dobre istorijske i političke argumente da crnogorska nacija zapravo jeste srpska ili da je makar izrasla na srpskom etničkom korijenu. Ti istorijski argumenti teško mogu da se spore – kazao je Bešić.
Problem podjela po nacionalnoj osnovi povezan je, ističe on, i sa referendumom o državnom statusu održanim 2006. godine. Tada je, kako je rekao, ta unutrašnja podjela bila doboka. Srpsko biće u Crnoj Gori, navodi Bešić, inkliniralo je ka zajedničkoj državi, dok su nacionalne manjine i većina onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci inklinirali ka nezavisnosti.
– Sticajem okolnosti, ta druga opcija je na referendumu pobijedila. Nakon referenduma nacionalna diverzifikacija i dalje prati ukupan politički život u Crnoj Gori. Partije se dobrim dijelom svog identiteta vezuju za etničku ili nacionalnu dimenziju kao jednu od bitnih. Nema sumnje da će brojke koje ćemo dobiti na popisu na neki način govoriti i o odnosu političkih snaga u Crnoj Gori – tvrdi Bešić.
Po njegovim riječima, vrlo čest argument partija koje su prosrpske orijentacije je broj Srba u Crnoj Gori sa posljednjeg popisa. Vjeruje da je tim partijama stalo da broj Srba na predstojećem popisu bude isti ili veći. Ista je stvar, kaže profesor Bešić, i sa drugom političkom snagom, koja doživljava crnogorski nacionalni korpus kao samostalan i koja će težiti da ima što veći broj Crnogoraca na popisu. Zbog svega navedenog, rekao je on, sasvim je izvjesno da će popis po brojkama, karakteru i terminologiji da poprimi i političke karakteristike.
– Jedan od ključnih argumenata partija prosrpske orijentacije bio je da većina Crnogoraca u Crnoj Gori govori srpskim jezikom. Nedavno je usvojena gramatika crnogorskog jezika koju veliki broj veoma stručnih ljudi osporava i koja na artificijelan način pokušava da definiše autonomiju crnogorskog jezika kao nešto što treba da predstavlja jezik crnogorske nacije. Biće interesantno, imajući u vidu da je od vladajućih struktura dominantan diskurs crnogorskog jezika favorizovan, da li će se broj ljudi koji govore srpskim jezikom na predstojećem popisu orijentisati na crnogorski ili neće – mišljenja je Bešić.
I taj broj će, uvjeren je on, govoriti nešto o odnosu političkih snaga i sigurno će biti korišćen u političkoj komunikaciji. Isto je, kako je zaključio, i kada je u pitanju izjašnjavanje građana o vjeroispovijesti.

Poranila politika

Po ocjeni profesora Miloša Bešića, iako popis još nije ni počeo, njegova politizacija se već dešava. Podsjeća da je u parlamentu usvojen Zakon o popisu po kojem će se građani izjašnjavati o etničkoj pripadnosti, a ne o nacionalnoj.
– Argument je da je to preporuka Ujedinjenih nacija i da bi se zapravo ako bi se građani izjašnjavali o nacionalnoj pripadnosti to miješalo sa državnošću. Taj argument može da važi za neke druge zemlje, ali smatram da nije baš prigodan za Crnu Goru. Da stvar bude interesantnija, vladajuća partija je sa opozicijom, uz protivljenje SDP-a, usvojila takav zakon. Zbog miješanja termina etnička i nacionalna pripadnost, sada možemo da očekujemo da će se to dešavati kao problem i da će određene političke strukture da dovode u pitanje validnost podataka sa popisa imajući u vidu tu činjenicu – rekao je on.

V.R.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=239214&datum=2010-07-19