Reakcije na novo srpsko „Načertanije“ – Vesna Pešić, Sonja Biserko, Radoslav Rotković, Živko Andrijašević i Rajko Cerović Matica Crnogorska…. (04. mart 2011)
Pešić: Što srpska vlast nije Albance proglasila konstitutivnim narodom?
08. mart 2011.
Što nisu pozvali Albance da budu konstitutivni narod i da rješavaju sve zajedno sa Albancima, nego su govorili da su 2 miliona Albanaca nacionalna manjina? Sada traže da 3 ili 4 posto Srba u nekoj susjednoj državi dobije status konstitutivnog naroda, kazala je za Javni servis Vesna Pešić, komentarišući Strategiju o unapređenju odnosa sa dijasporom, koju je nedavno usvojila Vlada Srbije.
Ona je takav zahtjev osudila, pogotovu u slučaju Crne Gore, koja je, kako kaže, po ustavu građanska država, te zato nema potrebe da se uvodi pojam konstitutivnosti.
„Crna Gora treba da pokuša da se obrati Evropskoj uniji i da sa Evropskom unijom razmotri ta pitanja i donese jednu zajedničku evropsko-crnogorsku strategiju, da se ne ide dalje u te sukobe“, kazala je Pešić odgovrajući na pitanje kakav treba da bude odgovor Crne Gore na pritiske ove vrste.
Strategija je replika Miloševićevog plana
04. mart 2011. |
Očigledno je da je na djelu ideologija koja nije poražena i od koje se, na žalost, nije odustalo u Beogradu. Indikativna je izjava potpredsjednika hrvatske Vlade Slobodana Uzelca koji je upozorio Beograd da se ne miješa u njihove unutrašnje stvari Srba u Hrvatskoj jer im to samo šteti. Takva je percepcija i u ostalim državama u susjedstvu i Beograd mora biti mnogo obazriviji u tretiranju Srba u regionu i prije svega u tretiranju država u kojima žive Srbi, kaže Biserko. Predsjednica Helsinškog komiteta za zaštitu ljudskih prava Srbije Sonja Biserko kazala je u razgovoru za Portal Analitika da je najava da će Srbija uskoro postaviti zahtjev da Srbi u Crnoj Gori i Hrvatskoj postanu konstitutivni narod, po uzoru na položaj Srba u Bosni i Hercegovini – kako je to predviđeno novom Strategijom Vlade Srbije – podsjeća na neku vrstu replike Miloševićevog plana iz devedesetih godina, navodeći da sadašnju užurbanu akciju Beograda dovodi u vezu sa predstojećim popisom u Crnoj Gori. – Eventualni zahtjev Beograda da Srbi u Crnoj Gori budu politički konstitutivan narod znači da bi u sledećoj fazi trebalo da bude zatražena i neka vrsta teritorijalne autonomije, iako je potpuno jasno da Srbija nema snage da taj svoj naum sprovede. Ipak, glavni cilj Beograda je vezan za predstojeći popis u Crnoj Gori – da bi se zabetoniralo postojeće stanje da Srba ima nešto više od 30 odsto, kao na prošlom popisu 2003. godine, kazala je Biserko za Portal Analitika. Ugledna predstavnica NVO sektora Srbije i poznata antiratna aktivistkinja, istakla je da sadašnji broj Srba u Crnoj Gori, kako sada stvari stoje nije održiv, što je očito zabrinulo zvanični Beograd. – Sudeći po onome što znam, a to je da su se u to vrijeme građani odlučivali o nacionalnosti na osnovu srpskog jezika i srpske odnosno pravoslavne vjere. U momentu prošlog popisa Crna Gora još uvijek nije bila nezavisna i lako je predvidjeti da će broj Srba na ovom popisu biti značajno manji.U tome je čitava njihova špekulacija i jasno je da se već sada diže galama da se u Crnoj Gori navodno priprema neki inžinjering usmjeren protiv povećanja broja Srba. Mislim da je to strategija Beograda u ovom momentu kada je riječ o Crnoj Gori, i otuda i donošenje na brzinu ovog dokumenta, objašnjava Biserko.
Liči na Memoradum SANU: Biserko se složila sa konstatacijom prusutnoj u crnogorskoj javnosti da najnovija Strategija Beograda koju je Vlada Mirka Cvetkovića usvojila 21. januara ove godine, kao “inovirani državni pristup jačanju odnosa države Srbije i Srba u regionu“ neodoljivo podsjeća ili čak liči na Garašaninovo Narčetanije ili Memorandum SANU iz 80 – tih godina prošlog vijeka. – Očigledno je da je na djelu ideologija koja nije poražena i od koje se nije odustalo u Beogradu. Indikativna je izjava potpredsjednika hrvatske Vlade Slobodana Uzelca koji je upozorio Beograd da se ne miješa u njihove unutrašnje stvari jer to Srbima u Hrvatskoj samo šteti. Takva je percepcija i u ostalim državama u regionu i Beograd mora biti mnogo obazriviji u tretiranju Srba u regionu i prije svega u tretiranju država u kojima žive Srbi, navela je Biserko, ocjenjujući da je Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu, samo logičan slijed događaja nakon usvajanja Zakona o Srbima u dijaspori i u regionu. – Srbi su u državama koji se pominju u Zakonu autohton narod i ne mogu se klalifikovati kao dijaspora ili srpska populacija iz dijaspore, niti im Srbija može biti matična država. Dijaspora su ljudi koji su otišli iz Srbije ili bilo koje države koji se u prvoj ili drugoj generaciji računaju kao dijaspora, već u trećoj generaciji oni se smatraju kao da su integrisani u toj državi kao njeni državljani, navodi Biserko. Samo Jovanović neće sprovoditi Strategiju: Predsjednica Helsinškog komiteta Srbije smatra da će u realizaciji Strategije biti uključene, pored države, gotovo sve političke partije u Srbiji, izuzimajući LDP Čedomira Jovanovića kao i Srpska pravoslavna crkva koja je glavni instrument negiranja Crne Gore. – To je zapravo nova forma ili paradigma kako Beograd zapravo okuplja Srbe u regionu i to na svim državnim nivoima, grupama, političkim partijama, kao i SPC – izuzimajući jedino Čedomira Jovanovića. Problem je što, ovako kako se to čini iz Beograda, još uvijek ide – na štetu Srba jer ovako kako se govori o integraciji, o kulturnom i duhovnom jedinstvu Srba. Prevedeno na jezik nacionalne strategije, to znači – u suštini odlaganje nacionalnih ciljeva Srbije za neko drugo vrijeme! Logično je da je u regionu takav pristup Beograda primljen sa negativnom predznakom, jer raste nepovjerenje prema iskrenim namjerama Beograda. Biserko smatra da realno gledano Beograd u postojećim okolnostima nema snagu da tu ideju realizuje, ali – kada je u pitanju normalizacija regionalnih odnosa – od krucijalne važnosti je da Beograd na drugi način prihvati realnost i da na sasvim drugačiji način tretira Srbe u susjedstvu. – U svakom slučaju Srbija kao i sve države u regionu treba da pomažu svoje sunarodnike po kulturnim i drugim politikama, ali ovo pitanje kako se to tretira u Beogradu, izgleda kao da je neka replika Miloševićevog plana iz 90-tih godina prošlog vijeka, rekla je Biserko.
Crna Gora jezgro srpske državnosti: Upitana zbog čega Beograd posebno apostrofira položaj Srba u Hrvatskoj i Crnoj Gori, Biserko je kazala da se pominju Srbi i u ostalim državama, ali da su Crna Gora i Hrvatske interesantne u smislu ‘’konsolidacije teritorija na kojima žive Srbi’’. – Prema interpretaciji Beograda, Crna Gora se smatra kao jezgro srpske državnosti i kao centar srpskog nacionalnog programa. Očigledno je da se od te ideje još nije odustalo jer se i dalje osporava nezavisnost Crne Gore. Hrvatska se sa druge strane posmatra dvosmjerno: U smislu konsolidacije teritorije i problema izbjeglih Srba koji se stalno pozivaju na povratak, a koji nije realizovan u Hrvatskoj. Ne znam da li to znači i zadržavanje Hrvatske u sadašnjem miljeu i njeno usporavanje na putu evropskih integracija. Činjenica je da postoji mali broj ljudi koji žele da se vrate, ali Srbija treba da rješava taj problem na svakako drugačiji, konstruktivniji način. Samo licitiranje nekih cifara i projekata šteti Srbima koji hoće zbilja da se vrate u Hrvatskoj, navela je Biserko. Dvostruki standardi: Biserko je ukazala i na pojavu dvostrukih standarda kada su u pitanju prava manjina u samoj Srbiji, posebno onih koji vode porijeklo iz susjednih država Srbije i koji nijesu predmeti nikakvih novih strategija ili zakona. – Naravno kada se zvaničnom Beogradu pomene da manjine u Srbiji mogu tražiti isto ono što Beograd traži za svoje sunarodnike u susjedstvu – svako na to u Srbiji žestoko reaguje.Takvo ponašanje Beograda se može vratiti kao bumerang, jer takva prava mogu da traže svi narodi u regionu. Znači, to je proces koji može da traje u nedogled i koji šteti normalizaciji odnosa u regionu. Imajući u vidu međunarodni kontekst i turbulencije u svijetu bilo bi veoma dobro da Beograd na jedan solidaran način definiše minumum svojih interesa i sa njima izađe u svijet, zaključila je za Portal Analitika Sonja Biserko predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije. Nenad ZEČEVIĆ http://www.portalanalitika.me/politika/licnosti/21357-strategija-je-replika-miloevievog-plana-.html
|
Krivokapić: Strategija Vlade Srbije je agresija na Crnu Goru